Prehrana je, bez svake sumnje, činitelj koji utječe na naše zdravlje, jer se čin unošenja hrane konstantno ponavlja tijekom cijelog našeg života. Dr. William Osler, slavni kanadski liječnik, govorio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko vezano s prehranom. Prehrana je povezana s voljnim i svjesnim činom. Ona ovisi o slobodnoj volji pojedinca. Zbog toga je neophodno duboko unutarnje uvjerenje da bi se loše navike u prehrani zamijenile zdravijim. Probava je, za razliku od unošenja hrane, nesvjestan čin. Ona podrazumijeva sve procese koji se odigravaju s hranom u našem organizmu, do njene potpune asimilacije. U normalnim uvjetima, u odsustvu patološških poremećaja, kvalitetna prehrana omogućuje i pravilan rad naših organa za probavu.

Prije nekoliko godina priručnici o prehrani su posebno naglašavali ukupnu količinu kalorija koja se svakodnevno unosi u organizam. Smatralo se da je režim prehrane odgovarajući ako zadovoljava dovoljno kalorija koje potrebama metabolizma. Takvo je rasuÄ‘ivanje vrijedilo u razdobljima nestašice koja je, na žalost, još uvijek prisutna u zemljama trećeg svijeta. Danas se zna da višak kalorija uglavnom donosi probleme. Kvalitetan i odgovarajući način prehrane ne može se mjeriti ukupnom količinom unijetih kalorija. Namirnice koje sačinjavaju način prehrane značajnije su od kalorija. To nije problem kvanitete već kvalitete.Rafinirani ugljikohidrati. Bijelo brašno i bijela riža… sadrže isto kalorija kao i brašno ili integralna riža, ali je hranjiva vrijednost ovih drugih mnogo veća. Bijeli šećer. Bijeli šećer ima praktično isto kalorija kao i smeÄ‘i šećer ili med, ali je siromašniji u vitaminima i mineralima. Bijelo meso i mahunarke koje su skuhane. Opskrbljuju približno istom količinom kalorija, ali nemaju isti utjecaj na zdravlje.

Neki specijalisti još uvijek, ali sve manje, tvrde da pravilan način prehrane mora sadržavati veliku količinu proteina. MeÄ‘utim se predložene svakodnevne količine proteina posljednjih desetak godina smanjuju. Prije 20 ili 30 godina odraslim se osobama preporučivalo da unose 1 g. proteina dnevno po kg. tjelesne težine. Mnogi su preporučivali 1,2 pa čak i 1,5 g/kg težine dnevno. Prema informaciji jedne studijske grupe Svjetske zdravstvene organizacije (u daljnjem tekstu SZO) o ishrani 0,75 g/kg težine dnevno je dovoljno za odraslu osobu (56 g. za muškarca ili ženu od 70 kg.). Danas znamo da je pretjerana količina proteina usko povezana s reumatskim oboljenjima, osteoporozom i povišenom mokraćnom kiselinom te dovodi čak do smanjenja životnog optimizma.Prema tome kvaliteta načina prehrane ne ovisi, kao što se mislilo, o količini proteina i njihovog podrijetla, već od raznovrsne upotrebe zdravih namirnica.

To je jedan od parametara donedavno korišten za procjenu kvalitete režima prehrane. Mislilo se da je utoliko bolji, ukoliko više pospješuje rast. Uzimani su za primjer visoki narodi kao što su Masai iz Tanzanije i Kenije. Ovi narodi u svojoj prehrani koriste dosta mesa i mlijeka. Pripadnici obližnjeg plemena Kikijos, koji koriste samo biljne proteine, niži su i mršaviji. Do nedavno se nije znalo da su se pripadnici prvih spomenutih plemena brže tjelesno razvijali, ali i razboljevali i umirali mladi. Hrana bogata proteinima i kalorijama, koja se daje djeci u razvijenim zemljama i utječe na brži rast, može dovesti do teških posljedica u pubertetu i kasnijim razdobljima života: pretilost i povećan rizik od dobijanja dijabetesa i ateroskleroze. Otuda to što neki način prehrane utječe na brži rast, ne znači i da je dobar. Iako je točno da nizak rast može proizaći iz nedovoljne uhranjenosti, više je nego jasno da začuÄ‘ujuće visok rast nije uvijek posljedica pravilne ishrane.

Pretpostavimo da si vi možete priuštiti Rollce-Royce ili Mercedes, i da nam prodavač kaže: “Jamčim vam da ako koristite gorivo za ovaj automobil i ako ga kupujete kod mene, vozilo će vam trajati 100 godina i nikada nećete morati ići na servis. Štoviše, ovaj je benzin mnogo jeftiniji nego onaj koji ćete kupiti na svakoj postaji.” Biste li koristili taj benzin? Pa naravno! To je jamstvo da ako želimo jesti hranu koja je najbolja za naše tijelo, onda trebamo jesti hranu koju je preporučio isti Stvoritelj koji je stvorio naše tijelo. Hrana je iz Edena stvorena tako, da u najboljem omjeru osigurava vašem tijelu ono što mu je potrebno. Uključuje li to meso? Mislim da ne. Meso nije dano u Edenskom vrtu jer ništa nije umiralo i ništa nije bilo ubijano. Tamo je dana samo najprirodnija hrana.

Preporučujemo vam da se pogledate u zrcalo i jako otvorite usta. Vidjet ćete da vaši kutnjaci ne izgledaju kao da su stvoreni za mljevenje, nisu oštri kao kod mačaka, lavova i jaguara, znači nisu predviÄ‘eni za jedenje mesa. Imamo zube slične kravljima, i kao kod drugih biljojeda. I ne samo to. Imamo crijeva koja su duga i savinuta oko 10 metara. To su crijeva koja su najsličnija onima konja, krave i jelena, a oni jedu biljke. Za razliku od njihovih, crijeva su mačke npr. kratka i ravna, tako da meso može veoma brzo izaći iz crijeva, jer u protivnom tamo truli. TakoÄ‘er, mi – kao ljudska bića – nemamo adekvatne enzime za probavu mesa. Mačke ih imaju, ali mi ih nemamo. Pa zašto onda jedemo meso? Jer smo obično naučeni da to radimo i onda dolazi do točke kada to i volimo, ali naše tijelo nije stvoreno za jedenje mesa.

Želimo vam predložiti jedan eksperiment. Uzmite jedan hamburger ili šniclu i stavite na kuhinjsku radnu površinu. Ostavite tamo tri dana, ali grijanje pritom podesite na 37°. Pomirišite to poslije tri dana.Bit će to užasan miris. E to se dogaÄ‘a i u vašem tijelu. Oko tri dana su potrebna da meso proÄ‘e kroz vaša dugačka crijeva, a temperatura je tijela blizu 37°, tako da meso truli, a mi te toksične proizvode truljenja unosimo u svoj krvotok, a on ga raznosi svuda po tijelu. To je jedan od najvažnijih razloga zašto se ljudi razbolijevaju. Dakle, zašto svi jedu meso? Zato što su odlučili to voljeti, ali nam meso nije dano kao hrana poslije stvaranja planete. Meso sadrži 40% masnoća. ÄŒak i ako odsiječete svu masnoću oko šnicle, mast se nalazi u samom mišićnom tkivu. Isto je i s piletinom, ako i uklonite kožicu ona je još uvijek 40% masna. Ako se zavaravate da jedete samo pileće meso, puretinu i sl., trebate znati da i u njemu ima 40% masnoća. ÄŒak je i riba bogata masnoćama, a pored toga meso ne sadrži vlakna. TakoÄ‘er, meso je previše bogato proteinima. Sadrži mnogo više proteina no što nam je potrebno. Pored svega u tijelu se životinja koncentriraju otrovi. Tako da je meso puno kemikalija. I u životinjskom i u ostalom mesu nalaze se hormoni i pesticidi. Životinjama se daju antibiotici, pa kad jedete meso sve to unosite u svoje tijelo. I ne samo to, svo je meso zaraženo. Goveda imaju problem s bolešÄ‡u ludih krava, barem u Engleskoj. Ovo je užasna bolest. Kravama se stvaraju rupe u mozgu i ova se bolest zapravo zove BSE,zato što je to kravlja spongiforma encefalopatija.Spongiformi znači da krave dobijaju rupe u mozgu koji onda izgleda poput spužve, i dobivaju demenciju prije no što uginu, a encefalopatija ukazuje da je to bolest mozga. Ova je bolest 100% smrtonosna. U Engleskoj su ubijeni milijuni grla goveda da bi probali zaustaviti ovu bolest, ali je velik broj ljudi u Engleskoj već zaražen ovom bolešÄ‡u, a neki su već i umrli. Period inkubacije, od vremena kad se čovjek zarazi od ove bolesti preko mesa, do njenog pojavljivanja je 5 do 15 godina, tako da se očekuje enormna epidemija ove bolesti koja je prenijeta na ljude u Engleskoj. Kada se prenese na ljude, bolest se zove Creutzfeldt-Jakobova bolest. To je dugačko ime i ne morate ga pamtiti, ali je 100% smrtonosna. Stručnjaci iz Amerike nas uvjravaju kako se to neće dogoditi i u Americi, ali vam možemo reći da mi uvozimo meso iz mnogih zemalja, a u mnogim se zemljama meso ne provjerava na ovu bolest. Zatim, postoje goveÄ‘a leukemija i virus goveÄ‘e imunodeficijencije, što je praktički jednako AIDS-u za krave.Reći ćete: “Pa dobro, prestao sam jesti crveno meso prije nekog vremena, sada jedem samo piletinu. Piletina je bolesnija nego govedina. Piletina i puretina skoro sve sadrže bakteriju salmonelu. 400 000 se ljudi, samo na američkom kontinentu, godišnje zarazi od salmonele. Osim u pilećem mesu nalazi se i u mlijeku i jajima. Jaje daje snagu mladom piletu tijekom 21-nog dana i prepuno je masnoća.TakoÄ‘er, mlijeko je predviÄ‘eno da tele od 32 kg pretvori u kravu od 200 kg. Hrana je iz mora takoÄ‘er veoma zagaÄ‘ena, jer su mora strahovito zagaÄ‘ena.Većina je tih tvari teška za probavu, povećava tlak, sadrži otrove koji se formiraju u životinji kada se pred klanje uplaši, a to sve čovjek unosi jedenjem mesa. TakoÄ‘er same krava se hrani nečim što se naziva koštano brašno. To je otpad od drugih životinja, njihovih crijeva, sve ono što je nezdravo i što se treba uništiti. Dakle, kroz teletinu jedete sve one životinjske proizvode koji nisu bili za upotrebu i sve ono što nije moglo ići na tržište. Usput, tako su i otkrili da su krave u Engleskoj
dobile kravlje ludilo. To je zapravo bolest ovaca, ali su krave hranjene preraÄ‘enim crijevima ovaca, pa su se tako i inficirale. Zatim – proteini. Meso ih sadrži previše. Potrebno vam je svega 30 grama proteina na dan, dok prosječan Amerikanac unosi 125 grama proteina dnevno. Oni se ne mogu uskladištiti, tako da ih jetra mora razgraditi. Zato se jetra preumara razgraÄ‘ujući ove suvišne proteine. Životinjski su proteini veoma acidni: stvaraju kiselu sredinu. Mačke imaju dvadesetorostruko jaču klorovodičnu kiselinu – koja treba razložiti ove veoma acidne proteine – od čovjeka. Proizvodi razgradnje mesa su kancerogeni.Oni dospijevaju u debelo crijevo i rasprostranjuju se po cijelom tijelu. Masnoća izaziva koronarnu bolest srca. Meso i životinjski proizvodi imaju visok sadržaj natrija. Životinjska tkiva imaju puno natrija i to doprinosi visokom krvnom tlaku.Dakle, izbalansirani način prehrane izgleda ovako: malo proteina, malo masnoća, voda, vitamini, minerali i energija, tj. ugljikohidrati. Trebaju nam takoÄ‘er i vlakna. Jedan je od važnih hranjivih sastojaka za naše tijelo je kisik koji udišemo. Ima mnogo izvora proteina u biljnom carstvu. Žitarice sadrže 10% proteina, mahunarke, kao što su grah ili leća, sadrže 25% proteina, zeleno povrće sadrži 15% proteina, a tu su i klice koje su izuzetno dobre za zdravlje, tako da time unosite dovoljnu količinu proteina. akoÄ‘er, što se tiče kalcija, dovoljno ga dobivamo iz lisnatog zelenog povrća. TakoÄ‘er, što se tiče mlijeka, čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko nakon djetinjstva. Nijedna životinja ne pije mlijeko druge životinje. Jeste li znali da je 50% svjetske populacije alergično na mlijeko, jer nema adekvatne enzime da ga probavi? 100 godina unazad krava je davala 100 L mlijeka godišnje. Danas krava daje više od 7 500 L mlijeka godišnje. Suvremene metode proizvodnje mlijeka uključuju davanje hormona
i antibiotika. TakoÄ‘er, Odsjek za zdravlje SAD-a je postavio dozvoljeni broj bakterija u mlijeku. Jeste li svjesni da dopuštena količina bakterija u žličici mlijeka iznosi 100 000, i to nakon pročišÄ‡enja i pasteriziranja? Dakle, ne trebate jesti i nisu vam potrebni ovi životinjski proizvodi. A ako volite sladoled, poslušajte koje se kemikalije koriste u njemu? Jedna se od njih koristi u tretmanu buha. Od druge se proizvodi antifriz. Jedna se druga, (buter-aldehid), koristi za pravljenje gumenog cementa itd. … Jaja su jednako štetna.Ona sadrže visoku količinu masnoća i veoma su često zaražena. Dakle, sve vam ove stvari ne trebaju.Zašto liječnici ove stvari ne govore? Zato što prosječan liječnik za četiri godine medicinskog fakulteta ima jedan sat nastave o prehrani. To je sve! Samo jedan sat tijekom njegovog cjelokupnog obrazovanja u Americi. Dakle, to je razlog zašto o ovome od njih ništa ne možete čuti. Evo što trebate jesti – voće! To je bila prva vrsta hrane koja je dana čovjeku u Edenskom vrtu.Ono je prirodno ukusno. Bogato je šećerom, ali je to prirodna vrsta šećera. To nije rafinirani šećer.